U procesu kompostiranja, biljne ostatke, otpalo lišće, pokošenu travu i drugi biljni materijal možemo iskoristiti za proizvodnju vrlo kvalitetnog organskog gnojiva. Kompostiranje se obavlja u namjenskim ili ručno izrađenim komposterima, a sam proces može trajati od nekoliko mjeseci do godinu dana.

Tijekom godine u vrtu ili okućnici se sakuplja puno biljnog otpada koji se može uspješno koristiti za kompost. Zahvaljujući kompostiranju, izbjeći ćemo potrebu bacanja ili spaljivanja biljnih ostataka i dobiti vrlo kvalitetno gnojivo koje obogaćuje tlo organskim tvarima. Tijekom jeseni kada počinje opadanje lišća, kada kosimo travnjak ili čistimo vrt od biljnih ostataka, imamo dovoljno biljnog materijala koji nam ponekad stvara problem. Taj biljni materijal možemo iskoristiti za proizvodnju vrlo kvalitetnog organskog gnojiva.

Postoje različite vrste kompostera

Za kompostiranje su dostupni razni komposteri koji pružaju optimalno okruženje za truljenje organskog otpada. Izbor se kreće od samostalno izrađenih otvorenih kompostera s drvenim obrubima do zatvorenih toplinskih kompostera s posebnom izolacijom. Koji ćete spremnik u konačnici odabrati ovisi o lokalnim uvjetima i vašim vlastitim idejama. Zatvoreni brzi komposter posebno je pogodan za male vrtove i odlaganje kuhinjskog otpada, dok otvoreni kompostnik ima i dovoljno mjesta za grane i vrtni otpad.

U bolje opskrbljenim vrtnim centrima možete nabaviti PVC kompostere, dostatne za manje obiteljske potrebe.

Kod većih količina organskog otpada uglavnom se kompostiranje provodi u kompostnim hrpama na otvorenom. Kompostnu hrpu ili namjenske kompostere preporučuje se smjestiti u vodo-propusnom dijelu vrta koji se nalazi u polusjeni. Najbolje ispod nekog drveta čija će krošnja štititi vaš kompost od prevelikog isušivanja u vrijeme vrućina, te od prevelikog vlaženja u kišnom razdoblju. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu.

Mjesto za kompostiranje je vrlo bitno

Kako ne bi došlo do nesuglasica sa susjedima koji osjećaju neugodnost zbog mirisa komposta, pripazite da se držite dovoljne udaljenosti od susjednog imanja, terasa i prozora. Posebno u toplim ljetnim mjesecima, kompostiranje organskog otpada također je povezano s određenim mirisom. Uz to, trebali biste odabrati mjesto za kompostiranje tako da se do njega brzo može doći zimi kad pada snijeg ili u jesen kad pada kiša.

Što se sve može kompostirati?

Pravilan odabir materijala za kompost te njegovo pravilno odlaganje važni su preduvjeti za proizvodnju kvalitetnog komposta. Veći otpaci se tako trebaju usitniti (na nekoliko centimetara) radi ubrzavanja razgradnje. Otpad iz vrta i kuhinje se na kompostnu hrpu slaže u tanjim slojevima te se lagano zalijeva vodom. Pokošena trava, neosjemenjeni korovi, nejestivi dijelovi biljaka, ostatci rezidbe, ostatci od povrća i voća, suho lišće (osim lišća od oraha) i granje, kora drveta, iglice četinara, uvelo cvijeće, piljevina, slama, sijeno, strugotine, talog čaja i kave, ljuske jajeta samo su neke od vrsta koje se mogu koristiti u procesu kompostiranja. Za kompostiranje se ne smiju koristiti osjemenjeni korovi, otpaci koji sadrže boje i druge kemikalije, razni neorganski materijal (guma, plastika, staklo, stiropor),masti, ulja i dr.

Koliko traje proces kompostiranja?

Proces kompostiranja može trajati od par mjeseci do godinu dana – ovisno o vrsti i količini otpada, te o vremenskim uvjetima. Zreli kompost ima sljedeće karakteristike – rastresita i grumenasta struktura, tamnosmeđa do crna boja te ugodan miris po šumskoj zemlji. Kompost koji još nije sazrio obično ima neugodan miris, svijetlije je boje te se u njemu razaznaju nerazgrađeni materijali.

Puno više informacija o kompostiranju i izboru materijala za kompostiranje doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj 063/700-700.