Rotacija usjeva je postupak pri kojem srodne vrste povrća uzgajamo svake godine na drugome mjestu. Plodored ili rotacija usjeva je postupak pri kojem srodne vrste povrća uzgajamo svake godine na drugome mjestu u vrtu. Najčešće se preporučuje trogodišnji ili četverogodišnji plodored, iako on može trajati i znatno dulje, a ovisi prije svega o veličini vrta, biljnim vrstama i količini bilja koje sadimo iz godine u godinu.

Da biste uveli plodored u svoj vrt, važno je upoznati se s biljnim porodicama kojima pripada povrće koje želite uzgojiti jer svaka biljna porodica u većini slučajeva zahtijeva istu grupu hranjiva iz tla te je sklona napadu istih bolesti i štetnika.

Plodoredom, odnosno rotacijom usjeva po vrtu tlo se čuva od iscrpljivanja, a naizmjeničnom sadnjom biljaka dubljeg i plitkog korijena poboljšava se njegova struktura.

Također, sadnjom biljaka iz iste porodice svake godine na drugo mjesto u vrtu izbjegavaju se uvjeti povoljni za razvoj bolesti i pojavu štetnika. Tako, na primjer, nakon krumpira nećemo na isto mjesto sljedeće godine saditi biljke koje pripadaju istoj biljnoj porodici (paprika, rajčica, patlidžan), nego je idealno posaditi biljke iz druge porodice koje u plodoredu dolaze poslije kultura koje su obilno gnojene, kao što su kupus, brokula, cvjetača, kelj, rotkva, češnjak, luk ili mrkva.

PLANIRANJE PLODOREDA I ZAHTJEV BILJAKA PREMA KOLIČINI HRANJIVA

Kako biste isplanirali plodored u svom vrtu, poželjno je napraviti popis povrća koje želite posaditi te ga razvrstati po skupinama, odnosno biljnim porodicama kojima pripada. Poželjno je na papiru nacrtati nacrt i plan sadnje, podijeljen na onoliko godina koliko će trajati plodored.

Važno je znati zahtjeve biljnih kultura prema hranjivima kako biste im osigurali potrebne količine pa ih stoga svrstavamo u tri grupe: zahtjevne prema količini hranjiva, srednje zahtjevne i povrće koje ima slabe zahtjeve prema količini hranjiva.

Zahtjevne biljne kulture su krumpir, kupusnjače, tikve i bundeve, poriluk, celer i rajčice, pa je dijelove vrta na kojima planirate saditi te vrste potrebno temeljno pognojiti prije sadnje kvalitetnim organskim gnojivom (glistenjak, vrtni kompost, dehidrirana stočna gnojiva i sl.) ili stajskim gnojem u jesenskoj gnojidbi.

Srednje zahtjevne biljne kulture su češnjak, luk, mrkva, peršin, rotkva, paprika, krastavac, grašak, dinja, kukuruz šećerac, špinat i dr. Preporučuje se sadnja u drugoj godini plodoreda, odnosno poslije biljnih kultura koje su obilno gnojene, ili sadnja uz dodavanje glistinca, komposta i sl. u trećoj ili četvrtoj godini plodoreda.

Slabo zahtjevne biljne kulture su grah, mahune, matovilac, blitva, salate i začinsko bilje. Preporučuje se sadnja u trećoj i četvrtoj godini plodoreda uz dodavanje manje količine vrtnog komposta ili sadnja poslije zahtjevnih kultura pa im u tom slučaju nije potrebna gnojidba.

Rajčica je samoljubna biljka koja voli doći na isto mjesto u vrtu dulji niz godina te ne podnosi rotaciju. Mnogi stručnjaci smatraju da je razlog to što rajčica iz svog korijena luči neke tvari u tlo koje stimuliraju njezin rast u sljedećoj godini.

Neki usjevi ne pripadaju niti jednoj od glavnih porodica povrća pa se koriste u vrtu za popunjavanje praznih prostora u plodoredu, a idealni su u mješovitoj sadnji, kao što su matovilac, novozelandski špinat, kukuruz šećerac te višegodišnji usjevi poput šparoge, artičoke, rabarbare i neki usjevi koji se koriste za zelenu gnojidbu, a pripadaju mješovitim porodicama, kao što je heljda i ozima raž.

PRIMJER ČETVEROGODIŠNJEG PLODOREDA

1. godina

Sadnja zahtjevnih biljnih kultura s obzirom na potrebnu količinu hranjiva kao što su: krumpir, tikve, bundeve, celer...

2. godina

Sadnja kupusa, kelja, brokule, cvjetače, korabice, rotkve i dr.

3. godina

Sadnja mahunarki koje će obogatiti tlo dušikom jer pomoću bakterija na svom korijenju vežu dušik iz zraka pa ih nije preporučljivo čupati nakon završene vegetacije, nego porezati biljke iznad tla kako bi se s korijena oslobodio dušik u tlo.

4. godina

Korjenasto povrće - mrkva, peršin, češnjak, luk, poriluk, celer, blitva, cikla i sl.