Masline se na području Hercegovine beru od početka listopada pa sve do sredine studenoga, ovisno o sorti i zrelosti ploda. Iako se na ovom području najveći broj maslina bere ručno, posljednje dvije ili tri godine sve više maslinara primjenjuje strojnu berbu koristeći tresače.

Berba maslina na području Hercegovine ove godine očekuje se nešto ranije u odnosu na protekle godine. Najranije se bere Istarska bjelica , pa talijanske sorte a na kraju sorta Oblica. Isključivo se bere zdrav plod, a optimalno vrijeme branja je kada su plodovi masline počeli mijenjati boju.

Vrijeme berbe plodova maslina

Većina sorti koja je prisutna u hercegovačkim maslenicima je u fazi mijenjanja boje ploda i ta se faza smatra idealnom za berbu. Mijenjanje boje jasan je znak da se u plodovima nakuplja ulje. O stupnju zrelosti ovisi i kvaliteta i količina ulja. Stupanj zrelosti na kvalitetu ulja utječe 30 %. Mijenjanje boje ploda obično počinje od vrha ka peteljci. Dozrijevanje počinje prije na starim stablima nego na mlađim stablima. Na istoj grančici prije dozrijevaju niži plodovi, a kasnije plodovi pri vrhu grančice.
Ispitivanja su pokazala da isto stablo svake godine na isti datum nema istu količinu i istu kvalitetu ulja. Količina ulja u plodu ovisi i o količini padalina u vrijeme dozrijevanja. Utvrđeno je da izostanak padalina, kao i veća količina u vrijeme dozrijevanja, negativno utječu na prikupljanje i kvalitetu ulja.

Plodovi maslina se beru, a ne sakupljaju

Samo branje maslina obavlja se na više načina: ručno, grabljicama i strojno-tresačima. Naravno, najbolje je ručno branje jer se plodovi najmanje oštećuju. Obzirom da su u Hercegovini najviše zastupljeni manji obiteljski maslinici, do pedesetak stabala, najviše se prakticira ručna berba. Maslinari koji imaju veći broj stabala najčešće koriste mreže koje postavljaju ispod stabala a plodove beru (češljaju) grabljicama. Plodovi se beru u plastične gajbe zapremine 15 kg do 20 kg jer se u njima ne gnječe niti oštećuju. Trule i otpale plodove masline ne smije se sakupljati i koristiti u preradi jer su u njima već započeli neželjeni procesi koji negativno utječu na kvalitetu ulja. Mrežaste vreće nisu pogodne za branje i transport maslina do uljare.

Berba maslina primjenom tresača

Iako je ručna berba najkvalitetnija jer se plodovi ne oštećuju, ipak se ručnom berbom može vrlo malo ubrati. Dnevno jedan dobar berač može ubrati do osamdeset kilograma maslina. Strojna berba tresačima omogućuje daleko veću učinkovitost, pogotova danas kada je problem radne snage jako izražen. Ručni tresači na baterije su posebno pogodni u maslenicima kod kojih su stabla visoka 3-4 metra i koji imaju uređenu krošnju. Tresači imaju telepatsku ručku koja omogućava berbu i na najvišim granama. Tresači ne štete maslinama, a posebno izrađeni češljevi ne štete plodovima. Teorija i praksa govore u prilogu češljevima za branje maslina. Pitanje je kada će se domaći maslinari osloboditi averzije prema njima i koristiti ih u većoj mjeri i na taj način olakšati sebi posao.

Svakako, nakon branja, plodove masline je potrebno u što kraćem vremenu prevesti u uljaru, jer je poželjno da se oni što prije prerade (u roku 12 sati) kako ne bi došlo do razvoja mikroorganizama. U Hercegovini je trenutno veći broj uljara koje prerađuju masline tako da ne bi trebalo biti većih čekanja na preradu. Prerađeno ulje se čuva u tamnim staklenkama ili inox bačvama. Danas se mogu nabaviti i posebne „limenke“ od 3 i 5 litara za čuvanje ulja. Veće količine maslinovog ulja čuvaju se u posebnim inox bačvama.

Očekujemo i ove godine dobar urod maslina i izvrsnu kvalitetu maslinovog ulja što potvrđuju osvojene nagrade sa različitih ocjenjivanja maslinova ulja. Očito Hercegovina osim po poznatim i priznatim vinima postaje sve poznatija i po maslinovom ulju.

Ukoliko trebate bilo kakvu informaciju vezanu za berbu i preradu maslina, te čuvanje maslinovog ulja istu možete dobiti od naše Agro podrške na broj 063 700 700.