FOTO: Tropletovci u Stocu i "Potraga za korijenima"

U okviru Tropletovih dana kulture, u subotu 28. listopada 2017. organiziran je studijski dan pod nazivom Potraga za korijenima, a okupio je četrdesetak mladih katolika koji su najaktivniji u mostarskim župnim zajednicama. „Potraga za korijenima“ je zamišljena kao jednodnevno studijsko putovanje u kojem će mladi posjetiti povijesne lokalitete i arheološka nalazišta, tragajući za povijesnim korijenima našeg naroda i kulture.

Nakon što je don Krešo Puljić, član Upravnog odbora HKZ Troplet, zazvao Božji blagoslov na sve sudionike, krenuli su u obilazak ranokršćanske bazilike u Cimu. Ostatci bazilike na Crkvinama u Cimu predstavljaju važan arheološki lokalitet iz ranokršćanskog perioda. Na ovom lokalitetu, osim ostataka arhitekture, pronađeni su i vrijedni ulomci kamene plastike, te brojni pokretni nalazi, kao i znatan broj grobnica iz razdoblja kasne antike – ranog kršćanstva, ali i zrelog srednjeg vijeka. Utvrđeno je postojanje reprezentativnog ranokršćanskog sakralnog objekta iz vremena od 4. do 6. stoljeća čiji su ostatci danas najstariji nacionalni spomenik u Mostaru.

Put ih dalje vodi na Radimlju, najpoznatiju nekropolu stećaka u Hercegovini. Ova nekropola je pod zaštitom UNESCO-a  i nalazi se uz cestu Stolac – Čapljina. Jedan je od najvrijednijih srednjovjekovnih spomenika u BiH. 

Govorilo je o arheološkim nalazištima, o Daorsonu, glavnom gradu heleziniranoga ilirskog plemena Daorsa, čiji se dobro očuvani ostaci nalaze se u Ošanićima, na uzvisini sjeveroistočno od Radimlje te o Badnju, pećini nedaleko od Radimlje, u kanjonu rijeke Bregave. Tu su otkriveni nalazi iz mlađega paleolitika koji datiraju od oko 13.000 do 12.000 godina prije Krista. Gravirani crtež u stijeni ove pećine predstavlja najstariji spomenik umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Zbog nedostatka vremena obilazak ovih lokaliteta odgođeni su za drugu priliku.

Na Radimlji su neočekivano susreli prof. dr. Miroslava Palametu, velikog poznavatelja i zaljubljenika u ove prostore i arheološka nalazišta, koji nas je obogatio svojim inspirativnim odgovorima na pitanja mladih posjetitelja.

U blizini Radimlje nalazi se i spomenik žrtvama Križnog puta i poraća. Na ovom prostoru završavao jedan od krakova Blajburškog križnog puta a po nekim informacijama tu je stradalo i svoj život završilo oko 10 000 žrtava.

Nešto kasnije uspeli su se na stari Vidoški grad, smješten na brdu Križevac ponad današnjeg središta Stoca. Vidoški grad je svojevremeno bio obrambeni objekt koji svojom veličinom pripada redu najvećih bosanskohercegovačkih utvrđenih gradova. U XVII. stoljeću grad je imao 13 kula i bio je najbolje utvrđen grad u Hercegovini. Povijesno područje – Stari grad Stolac proglašeno je 2003. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

U nastavku obilaska odlazi se do župne crkve sv. Ilije proroka gdje ih je dočekao župnik don Rajko Marković. U crkvi je ispričao ponešto o povijesti stolačke župe. Potom su razgledali župni etnografski muzej i galeriju te se okupili na skromnom ručku u župnoj dvorani. Don Rajko je blagoslovio jelo koje se blagovalo kao i sve nazočne.

Putovanje  je nastalo posjetom nekropoli Boljuni, najvećoj u stolačkoj općini. Smještena je u istoimenom zaseoku, u selu Bjelojevići, 15 km jugozapadno od Stoca. Zbog velikog broja i raznolikosti stećaka, njihovih ukrasa i simbola, ali i velikog broja natpisa (njih 19, što je iznimno bogastvo), nekropola u Boljunima je stavljena pod zaštitu UNESCO-a. Pod jednim od monumentalnih križeva na ovoj nekropoli grob je humskoga vojvode Vlatka Vukovića, vojskovođa kralja Tvrtka.

S nekropole su se vratili preko Stoca i zaustavili u Potkosi na Dubravskoj visoravni, u galeriji Vjeko Božo Jarak. Umjetnička Galerija je smještena na zemlji predaka don Vjeke Bože Jaraka i darovana na upravu Založbi Kralja Tomislava iz Čapljini. Zbirka sadrži veliki broj djela najpoznatijih hrvatskih likovnih umjetnika. Razgledali su umjetničku postavku uz stručno vodstvo i tumačenje Pere Markovića i Stjepana Šutala, vodećih ljudi Založbe.

Mladi ljudi koji su se pridružili u potrazi za korijenima nisu skrivali svoje oduševljenje studijskim izletom, a organizatori zadovoljstvo njihovim izraženim zanimanjem i vjeru da će u njima, a preko njih i u drugima, rasti ljubav prema baštini koja nas obvezuje.