Berkovići, mala općina u istočnoj Hercegovini, svoj razvoj uglavnom temelji na poljoprivredi. S obzirom na to da industrija nije razvijena, malobrojno lokalno stanovništvo oslanja se na vlastitu proizvodnju. Među primjerima je obitelj Lučić, koja se bavi proizvodnjom magarećeg mlijeka, i porodica Grahovac, koja uzgaja vinograde i papriku. Novoizabrana općinska vlast najavila je projekte koji će pomoći poljoprivrednicima u budućnosti, piše BHRT.

Jedina farma magaraca u istočnoj Hercegovini nalazi se upravo u Berkovićima, gdje se Lučići bave prodajom magarećeg mlijeka, poznatog po brojnim zdravstvenim prednostima.

Dobroslav Lučić i njegova supruga Čeda godinama su se bavili stočarstvom i poljoprivredom, ali na ovu proizvodnju odlučili su se nakon što je njihov sin tijekom pandemije korona virusa prebolio teži oblik bolesti. Magareće mlijeko, koje su mu tada nabavili, značajno je popravilo njegovo zdravstveno stanje, što ih je potaklo na pokretanje vlastite proizvodnje.

„Teško je bilo nabaviti mlijeko tijekom pandemije, ali kad ga je počeo piti, kašalj mu je prestao već sljedećeg dana. Doktor mu je rekao da se naglo popravlja i savjetovao da nastavi s mlijekom,“ priča Dobroslav.

Proizvodnju su pokrenuli s tri magarice, a danas farma broji 13 životinja. Magarci se hrane kvalitetnom hranom i sami pasu ljekovito bilje. Posebna pažnja posvećuje se higijeni, a mlijeko se redovno kontrolira u Institutu „Vaso Butozan“ u Banjoj Luci.

Potražnja za mlijekom daleko premašuje ponudu.

Čeda Lučić opisuje svoj radni dan: „Ujutro se ustanem, popijem kafu i krenem raditi. Dok se ne smrkne, nema stajanja, a kad padne noć, lako zaspim.“

Na drugom kraju općine, obitelj Grahovac nastavila je tradiciju uzgoja vinograda. U selu Potkom podigli su najveći vinograd u ovom kraju. Osim vinograda, proizvode i papriku, po kojoj su Berkovići poznati.

„Ne mogu proizvesti koliko se traži. Ove godine nismo ni išli na tržnicu u Čapljinu jer se paprika proda ovdje. Što se tiče vinograda, svo grožđe možemo prodati ovdje na livadi. Imamo zasađeno oko 1.700 čokota vranaca, a ostalo su žilavka, smederevka, frankovka i druge sorte,“ kaže Mirko Grahovac.

Ipak, veliki problem predstavlja nedostatak vode za navodnjavanje. Trenutno koriste vodu iz vodovoda, ali bi bušotine za podzemnu vodu mogle biti rješenje. Projekti navodnjavanja, koje općina sprovodi uz pomoć Vlade Italije, u završnoj su fazi za jedan dio općine.

Novoizabrani načelnik Berkovića, Bojan Samardžić, najavio je projekte koji će podržati poljoprivredna gazdinstva, posebno one koji se žele baviti sekundarnom proizvodnjom.

„Želimo podržati sve koji se odluče za neku vrstu sekundarne proizvodnje, poput mini sirana ili proizvodnje ajvara. Općinska uprava pružit će podršku tim aktivnostima,“ izjavio je Samardžić.

Iako je poljoprivreda okosnica razvoja u Berkovićima, Samardžić ističe da općina ima brojne neiskorištene potencijale. Od prirodnih resursa poput vjetra i sunca do turističkih prilika za brdski biciklizam i paraglajding, Berkovići imaju priliku za razvoj na više frontova.