Rezultati istraživanja o očekivanjima mladih vezanim za zaposlenje u HNŽ i ŽZH

Udruga za uspjeh mladih, u suradnji s Agencijom Promo Idea, provela je Istraživanje o očekivanjima mladih vezanim za zaposlenje na uzorku od 150 mladih s područja Hercegovačko-neretvanske županije/kantona i Županije Zapadnohercegovačke u listopadu i studenom 2024. godine.

Istraživanje je obuhvatilo 18 pitanja vezanih za ovu aktualnu temu. Navedeno istraživanje istražuje percepcije, ambicije i izazove s kojima se mladi suočavaju u procesu zapošljavanja. Također, analizira se kako socioekonomski faktori, obrazovanje i tržišne prilike utječu na formiranje njihovih očekivanja. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao smjernice donositeljima odluka u području zapošljavanja i obrazovanja, ali i poslodavcima koji žele privući i zadržati mlade talente.

Rezultati istraživanja

Najviše ispitanika (40,7%) ima između 26 i 30 godina, njih 38,7% ima između 19 i 25 godina, dok njih 20,7% ima između 16 i 18 godina.

52% sudionika istraživanja su muškarci, 48% su žene.

Najviše ispitanika, njih 47,3%, je u radnom odnosu. 24% su studenti, 20% ih ide u školu, dok ih je 13,3% nezaposleno nakon završenog školovanja.

Srednju stručnu spremu ima 38,7% ispitanika. Njih 37,3% je visoke stručne spreme. Višu stručnu spremu ima njih 22,7% (očito se veliki broj sveučilišnih prvostupnika izjasnio ovako. Ostale odgovore izabralo je 1,4% ispitanika.

53,3% ispitanika živi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu. Njih 46,7% živi u Županiji Zapadnohercegovačkoj.

25,8% ispitanika koji su zaposleni svoje je trenutno radno mjesto ocijenilo ocjenom 5. 16,5% ocijenilo ga je ocjenom 4, dok ga je 24,7% ocijenilo „trojkom“. Također 24,7% ispitanih ocijenilo ga je ocjenom 2, dok je 8,2% ispitanih svom radnom mjestu dalo ocjenu 1. Prosječna ocjena radog mjesta prema ispitanicima je 3,27.

Najviše zaposlenih, njih 23,5%, ima prosječna mjesečna primanja između 1000 i 1499 KM. Njih 20,4% ima primanja od 700 do 999 KM.
Za 17,3% ispitanih primanja iznose između 1500 i 1999 KM, 15,3% ima primanja između 500 i 699 KM. 14,3% ispitanika ima primanja između 2000 i 2499 KM, dok njih 8,2% ima primanja veća od 2.500 KM. 1% navelo je kako ima primanja do 500 KM.

48,5% ispitanika tvrdi kako ne radi u struci. Njih 38,1% radi u struci, dok 13,4% njih nije sigurno je li njihov posao u struci.

Mjesečna primanja koja bi zadovoljila mlade

Ukupno 71,3% ispitanih smatra da minimalna primanja moraju biti veća od 1500 KM. Točnije, njih 29,3% bilo bi zadovoljno s primanjima između 1500 I 1999 KM. 26,7% bilo bi zadovoljno s primanjima između 2000 i 2499 KM, dok je za 15,3% ispitanih minimum 2500 KM.

22,7% ispitanih zadovoljilo bi se s mjesečnim primanjima između 1000 i 1499 KM, dok bi se s primanjima do 1000 KM zadovoljilo njih 6%.

Točno polovica ispitanih radila bi posao koji ne odgovara njihovim kvalifikacijama ako nemaju drugog izbora. Takav posao bi svakako prihvatilo 29,3% ispitanih, dok ga ne bi prihvatilo njih 20,7%.

35,3% ispitanih smatra da je obrazovanje dovoljno za pronalazak posla u struci, dok njih 34% posto smatra kako je djelomično dovoljno. 28% ispitanih smatra kako obrazovanje nije dovoljno za pronalazak posla u struci, dok ih 2,7% nije sigurno.

Za 41,3% posto ispitanih financijski aspekt je vrlo važan pri odabiru prvog zaposlenja. Za njih 30,4% je važan ali nije presudan. Za 25,3% ispitanih važniji su drugi faktori, dok za odgovor nije bilo sigurno 2,7% ispitanih.

Koji su najvažniji faktori pri odabiru zaposlenja

Na ovom pitanju ispitanici su mogli izabrati najviše tri opcije. Za 48% njih važne su plaće i beneficije, za 41,3% mogućnost napredovanja kao i stabilnost posla. 20,7% izdvojilo je fleksibilno radno vrijeme, dok je za 16% bitna i lokacija posla.

Javni sektor kao poslodavca preferira gotovo trećina ispitanika (njih 32,7%). Privatni sektor preferira njih 24%. 15,3% izabralo je startup tvrtke, a njih 12,7% nevladine organizacije. 15,3% ispitanih nema posebnih preferencija.

Malo više od trećine ispitanih (34%) razmišlja o pokretanju vlastitog posla, dok ih 36% ne razmišlja o ovoj opciji. 30% ispitanih nije sigurno.

Na ovom pitanju ispitanici su mogli izabrati više opcija. Zanimljiv je rezultat da je „samo“ 45,3% ispitanih označilo kako bi prihvatilo posao koji ih zadovoljava u svom gradu. Očito veliki broj ispitanih nije označio više ponuđenih odgovora iako je to bilo moguće.

35,3% prihvatilo bi takav posao na području Zapadne Hercegovine, dok bi ga 32% prihvatilo na području cijele Bosne i Hercegovine.

Posao koji ih zadovoljava 20,7% ispitanih prihvatilo bi u Hrvatskoj, 18% u ostatku Europske unije, dok bi ga 9,3% ispitanih prihvatilo bilo gdje u svijetu.

Podržavanje daljnjeg usavršavanja i razvoja vještina od strane poslodavca

Za 40% ispitanih izuzetno je važno da poslodavac podržava daljnje usavršavanje i razvoj vještina. Ovo je važno za 30,7% ispitanih, dok za 24,7% nije previše važno. 4,7% ispitanih odgovorilo je kako im je ovo nevažno.

Najviše ispitanih (35,3%) smatra kako je njihova generacija djelomično spremna za tržište rada, dok njih 34,7% smatra kako je u potpunosti spremna. 20,7% smatra kako su nedovoljni spremni, dok 9,3% nije sigurno.

Kroz navedeno istraživanje i odgovore ispitanika, prema našem se mišljenju nameću slijedeći zaključci:

Veliki broj zaposlenih ispitanika nije u potpunosti zadovoljan svojim radnim mjestom. Dijelu poslodavaca ovo može biti pokazatelj kako je potrebno poboljšati uvjete rada te dodatno privući mlade.

Gotovo pola ispitanika ne radi u struci što je također pitanje podložno dodatnoj analizi.

Ukupno 71,3% ispitanih smatra da minimalna primanja moraju biti veća od 1500 KM, što znači da mladi smatraju kako ista moraju biti veća od trenutne prosječne plaće u Federaciji BiH.

Od ispitanika koji rade njih 23,5% ima prosječna mjesečna primanja između 1000 i 1499 KM. Njih 20,4% ima primanja od 700 do 999 KM.

Za 17,3% ispitanih primanja iznose između 1500 i 1999 KM, 15,3% ima primanja između 500 i 699 KM. 14,3% ispitanika ima primanja između 2000 i 2499 KM, dok njih 8,2% ima primanja veća od 2.500 KM. 1% navelo je kako ima primanja do 500 KM.

Plaća i beneficije su ono što mlade privlači najviše kod poslodavca, uz mogućnost napredovanja i stabilnost posla.

Financijski aspekt kod zaposlenja je vrlo važan i važan za više od 70% ispitanika što pokazuje očekivanja mladih kod traženje posla.

Javni sektor preferira najviše mladih (oko trećine), ali je s druge zanimljivo kako on nije primarni odgovor za oko 2/3 ispitanih.

Zanimljivo bi da oko trećine mladih prihvatilo posao koji im odgovora bilo gdje u BiH, oko petine bi takav posao prihvatio u Hrvatskoj i ostatku EU, dok bi ga otprilike svaka deseta mlada osoba prihvatila bilo gdje u svijetu.

Za 40% ispitanih izuzetno je važno da poslodavac podržava daljnje usavršavanje i razvoj vještina. Ovo je važno za 30,7% ispitanih, što znači da preko 70% mladih usavršavanje i daljnji razvoj smatraju iznimno važnim.

Za kraj, može se postaviti pitanje zbog čega samo 34,7% ispitanih smatra kako je njihova generacija u potpunosti spremna tržište rada. Možda bi neka šira analiza trebala dati odgovor na to pitanje.