Visoki mjesečni izdaci za prehranu, ali i neujednačenost cijena i prosječnih plaća u BiH ključni su elementi uslijed kojih je životni standard građana BiH duboko ispod europskog prosjeka, a kada tomu dodamo i određene nelogičnosti koje se izražavaju kroz nastavak rasta cijena prehrane, unatoč očiglednom padu cijena energenata, konkretno goriva, dolazimo do zaključka kako se u ekonomskom sivilu bosanskohercegovačkog društva još uvijek ne nazire “razvedravanje”. Uvidom u prosječne potrošačke cijene koje je Agencija za statistiku objavila za studeni te usporedbom s istim cjenovnim popisom iz studenoga 2023. godine dolazimo do nekih zanimljivih zaključaka koji se mogu svesti pod sintagmu “gorivo pojeftinjuje – hrana poskupljuje”. Iako se ključni argument za rast cijene prehrambenih proizvoda do sada uglavnom vezao uz porast cijena goriva, čini se kako toj logici sada više nema mjesta.

Prosječne cijene

Tako je prosječna cijena dizela, kao i benzina, u studenome 2024. iznosila 2,40 KM po litri, dok je u istom mjesecu 2023. cijena dizela bila 2,80 KM po litri, a benzina od 95 oktana 2,60 KM po litri. S druge strane, većina prehrambenih proizvoda, uz nekoliko iznimki poput krumpira i luka, nastavila je cjenovno rasti.

U studenome 2023. godine cijena kilograma riže iznosila je 4,50 KM, da bi u studenome 2024. godine porasla na 4,70 KM, dok je kilogram kruha poskupio s 3,50 na 3,70 KM. U ovom slučaju uočavamo još jednu zanimljivost koju je teško objasniti. Naime, cijena kilograma pšeničnog brašna pala je s marke i pol na 1,40 KM u promatranom razdoblju, no cijena kruha je nastavila rasti. Poskupjelo je i meso, pa je tako za kilogram junetine bez kosti prije godinu dana trebalo izdvojiti 19,40, a u studenome 2024. godine 21,40 KM, dok je svinjetina s kostima poskupjela s 11,30 na 11,40 KM. Rast cijena bilježi i piletina, i to sa 6,60 KM po kilogramu na 6,70 KM, dok je svježa pastrva poskupjela s 12,10 na 12,80 maraka po kilogramu.

Cijena mlijeka je ostala ista – prosjek je 2,30 KM po litri, no zato je tvrdokorni sir doživio ogroman skok cijene s 14,90 KM po kilogramu na čak 17,70 kg. Cijena kokošjih jaja ostala je ista, dok je maslac poskupio s 29,70 na 31,40 KM po kilogramu, kao i margarin, i to sa 6,50 na 6,60 KM po kilogramu. Rast cijena bilježi i ulje, čija je litra u prosjeku koštala 2,70 KM, dok mu je po posljednjim podacima prosječna cijena sada 2,90 KM.

Rast cijena bilježi i grah, i to sa šest maraka na 6,20 KM po kilogramu, dok je krumpir zabilježio pojeftinjenje, i to s 1,90 KM po kilogramu na 1,30, kao i crni luk (pad cijene s 2,10 na 1,50 KM). Cijene voća su uglavnom na istoj razini, međutim, došlo je do pada prosječne cijene šećera, i to s 2,20 na 1,80 KM/kg. S druge strane, svakodnevni užici velikog broja građana BiH doživjeli su znatno poskupljenje, pa je tako cijena čokolade skočila s 19,60 KM po kilogramu na čak 25,20 KM, a kave sa 17,90 KM po kilogramu na 22 marke po kg.

Paralelno s prehrambenim proizvodima poskupjele su i usluge poput muškog šišanja koje, umjesto 8,60, sada košta 11,10 KM, odnosno pranja kose srednje dužine s feniranjem, za čiji je tretman 2023. trebalo izdvojiti 13,90, a u studenome 2024. godine 15,50. Posjet restoranima također je visoki luksuz jer je za porciju odreska, umjesto 17,60 KM, sada potrebno 18,60, dok je pizza poskupjela s 10,20 na 11,50 maraka.

Životni standard

Što nas očekuje u ovoj godini kada govorimo o cijenama? Centralna banka BiH, prema preliminarnim procjenama, izuzimajući nepredviđene cjenovne šokove, očekuje blago jačanje inflatornih pritisaka u prvom tromjesečju 2025. godine i godišnju inflaciju od 1,8%. Poskupljenje električne energije i prijevoza može dovesti do lančanih poskupljenja usluga i roba široke potrošnje, uslijed čega bi projekcije inflacije mogle biti revidirane i naviše. Za žitelje BiH to znači moguće nove izazove, čije rješavanje traži provedbu niza reformi s kojima bi se životni standard pokušao približiti europskom prosjeku. Ilustracije radi, valja ukazati na rezultate Europskog programa usporedbe cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji pokazuju da je BDP po stanovniku u Bosni i Hercegovini, izražen u standardu kupovne moći, u 2022. iznosio tek 35 posto prosjeka zemalja Europske unije, dok je stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći u istoj godini iznosila 41 posto prosjeka Europske unije.