Rast cijena se iz godine u godinu osjeti i u BiH. On je kombinacija slabijeg tržišta, visokih marži koje nisu regulirane toliko ni državnim aparatima ni slabijom potražnjom kupaca. Što kaže statistika i kako na ovu temu u BiH i Hrvatskoj gledaju ekonomisti Nikola Papac i Neven Vidaković?

Ako kao orijentir uzmemo indeks potrošačkih cijena koji predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje rezidentna domaćinstva kupuju onda je u razdoblju od 2014. do 2024. prema tablici Agencije za statistiku BiH narastao samo u području hrane od 100 do 150 bodova ili 50%. Za usporedbu, rast prosječne plaće je išao od 430 do 720 eura.

Cijena nekih proizvoda nije uvijek želja za ekstra profitom nego i slabost gospodarstva i tržišta.

Nekada se osjećaj lošije kupovne moći može reflektirati kroz smanjenje korištenja nekih usluga. Što druge strane te iste pružatelje usluga može pojeftiniti ukoliko osjete pad profita, no to se kod nas za sada rijetko viđa.

Također, ukoliko se nešto proizvodi u Njemačkoj, za domaće tržite ide povoljnija cijena, dok se ta ista razlika podebljava na stranim tržištima gdje se proizvod izvozi. To nas samo podsjeća koliko su vlastita proizvodnja i vlasništvo bitni.

Više u prilogu: