U Europskoj uniji grijanje na biomasu poput stabljika suncokreta, kukuruzovine i slame postaje sve popularnije. Dragan Todorović iz Ljubinića jedan je od prvih u svom selu i okolici koji je ugradio sustav za grijanje na biomasu u vlastiti dom. Njegova je obitelj tijekom četiri godine uspjela uštedjeti čak 7.000 eura na troškovima grijanja.

Kako sam Dragan kaže, trenutno ne postoji jeftiniji i bolji način grijanja. Njihov dom uvijek je topao, a mjesečni trošak Todorovićevog kućnog proračuna iznosi svega 20 eura.

Uz podršku i pomoć obitelji, Dragan je 2017. godine napravio kotao za grijanje na biomasu. Od tada za energent koristi bale žetvenih ostataka, kako je objavio obrenovački RTV Mag prije dvije godine. Iako su mu se mještani u početku rugali i smijali, kaže da su sada promijenili mišljenje.

‘Došlo je mojih 5 minuta’

“Međutim, došlo je mojih 5 minuta… Uz ovu cijenu ogrjeva to se sada pokazalo kao ekonomski najisplativije… Što sada kažu? Šute i gutaju… Računao sam, nadnice, gorivo i prijevoz ukupno su koštali 150 eura.

To znači da, ako sezona grijanja traje 6 mjeseci, trošim između 20 i 30 eura mjesečno,” rekao je Dragan i dodao kako je samo pet ljudi iz Srbije došlo kod njega precrtati kotao i vidjeti kako ga je napravio.

Obitelj Todorović koristi biomasu za grijanje, a prema Draganu, jedini je zadatak povremeno ubaciti balu u kotao. Objašnjava da na minus 10 stupnjeva u kući održava konstantnih 25 stupnjeva i da njegov sustav može bez problema grijati prostor od 400-500 kvadrata. Vidio je, kaže, da u u njegovom kraju više nema žetvenih ostataka jer se mnogi prebacuju na biomasu.

Oko 1.000 eura troškova
Kotao su zajedno s djecom izradili za manje od tjedan dana, a kako Dragan objašnjava, proces je jednostavan: ubaciš balu, zapališ, i to je to – jedna bala traje 2 sata, dvije bale 4 sata.

“Kotao je zidan od pune cigle, lijepljen blatom, poput krušne peći, a gore je posut pepelom. Ima sigurnosni ventil za slučaj da voda proključa. Ubace se tri bale slame i za pola sata kotao doseže temperaturu od 70 stupnjeva. Poanta je samo zatvoriti dimne plinove da ne izlaze jer oni griju trideset posto. Napravili smo komore za dimne plinove koje kruže po cijelom sustavu i izlaze gore na dimnjak. Sve ovo koštalo je koliko ogrjev za jednu godinu, oko 1.000 eura,” kaže Dragan Todorović.